110. obljetnica smrti znamenitog Klanjčana dr. Vjekoslava Homotarića

pro 27, 2021 by Edit@Klanjec

Uz 110. obljetnicu smrti znamenitog Klanjčana dr. Vjekoslava Homotarića predstavnici Ogranka Matice Hrvatske u Klanjcu i klanječke obitelji Pintarić zapalili su svijeću na njegovom grobu na starom tuheljskom groblju. 

Ovaj znameniti Klanjčan rođen u Klanjcu 18. 5. 1857. ostat će zapamćen kao nezaboravni župnik susjedne tuheljske župe. Preminuo je u Tuhlju 26.12.1911. te pokopan na tamošnjem mjesnom groblju.
Nakon pučke škole u Klanjcu, gimnaziju je pohađao u Požegi kao pitomac tamošnjega Nadbiskupskog orfanotrofija. U Zagrebu nastavlja školovanje u sjemeništu, a diplomirao je i doktorirao na Bogoslovnom fakultetu. Od 1880., kada je zaređen za svećenika, službuje u Bjelovaru kao kapelan i gimnazijski vjeroučitelj, zatim postaje upravitelj župe, 1892. ponovno kapelan, u veljači 1894. odlazi za kapelana u Novu Gradišku, a u listopadu te godine imenovan je župnikom u Tuhlju.
U svojoj župi aktivno je djelovao ne samo na promicanju vjerskog života nego i na kulturno- prosvjetiteljskom pa i gospodarskom planu. Osnivač je i predsjednik tuheljske Seljačke zadruge te predsjednik Hrvatske gospodarske podružnice za kotar Klanjec. Osnivač je i prvi predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tuhelj, osnovanog 1906. godine.
Na izborima za Hrvatski sabor 1908. i 1911. kao kandidat Čiste stranke prava ostvario je pobjedu u izbornom kotaru Klanjec. Kao zastupnik posebno se istaknuo svojim govorom izrečenim na sjednici Hrvatskog sabora 18. ožujka 1911. u raspravi o osnovama zakona o uređenju osobnih odnošaja učiteljstva pučkih škola (njegov govor u raspravi o plaćama i odnosima pučkoškolskih učitelja tiskan je te godine u Zagrebu). Promiče pučko-prosvjetnu knjigu, poglavito izdanja Svetojeronimskog društva. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskoga katoličkoga kasina, Hrvatske katoličke gospodarske udruge, Hrvatske katoličke banke, Hrvatske poljodjelske banke te Hrvatskoga katoličkog tiskovnog društva (poslije Nadbiskupska tiskara). Crticama, ocjenama, prijevodima i člancima u kojima se osobito bavi školskim odgojem i vjeronaukom, surađivao je u listovima i periodicima. Prijateljevao je s velikim hrvatskim književnikom Augustom Šenoom koji je pri dolasku na Homotarićevu mladu misu posjetio Mihanovićev grob u Klanjcu i, diveći se ljepoti klanječkog kraja, spjevao pjesmu “Na grobu Antuna Mihanovića”.

Iako je OMH u Klanjcu, u suradnji s Kulturnim centrom Klanjec, Kućom Šenoa i članovima obitelji Pintarić, pripremio za ovu obljetnicu zanimljivo predavanje o dr. Homotariću, ono će biti održano kada epidemiološka situacija bude povoljnija i sigurnija za posjetitelje.

Na tuheljskom groblju članovi OMH posjetili su i grob Silvije Hercigonja (1923.-1999.), poznate hrvatske balerine, koreografkinje i pedagoginje, rođene u Tuhlju. U svojoj zavidnoj umjetničkoj karijeri ostvarila je zapažene uloge u zagrebačkom HNK, a i utemeljila je i školu za balet kazališta Trešnja te svakako zaslužuje da se i o njoj prikupi više podataka te ih se prezentira javnosti.