Cesargrad

Srednjovjekovna utvrda građena sredinom 14. stoljeća na istaknutom hrptu Cesarske gore iznad doline Sutle i današnjeg Klanjca.

Prema predaji, utvrdu Cesargrad sagradili su templari, viteški red koji je 1119. osnovan kako bi štitio hodočasnike na putu prema Isusovom grobu u Svetoj Zemlji. Na suprotnoj strani, s druge strane Sutle, na gotovo istoj visini Bizeljske gore, nalazi se ostatak utvrde Konigsberg ili kako ga Klanjčani nazivaju, Kunšperg, koji se pripisuje istim graditeljima . Red templara ukinut je 1312., a njihova dobra dodijeljena su drugim redovima ili postala vlasništvo Krune.

Cesargrad (Kayersperg), na istaknutom hrptu Cesarske gore, spominje se prvi puta 1399. i to u darovnici kralja Sigismunda, kojom pak poklanja Cesargrad grofu Hermanu Celjskom. Kako posljednji iz roda Celjskih pogiba u Beogradu 1456. Cesargrad dolazi pod upravu kraljevske krune.

Srednjovjekovnu strukturu grada čine polukružna kamena građevina koja je imala stambenu funkciju, opasana sistemom zidina, i branič kula. Utvrda je proširivana i nadograđivana u nekoliko faza.

 

 Kralj Matijaš Korvin 1463. poklanja Risvicu, Tuhelj, Kraljevec na Sutli, Klanjec i Cesargrad Andriji Baumkircheru. Njegov sin Juraj nije imao nasljednika  pa sve imanje oporučno ostavlja  sestri ( udanoj za grofa Andriju Stubenberga) i prijatelju, nadbiskupu ostrogonskom i kasnije kardinalu Tomi Bakaču. U nastaloj parnici nadbiskup Toma Bakač uspio je obraniti vlasništvo nad Cesargradom.

Ovaj pak sva svoja imanja u Mađarskoj i Hrvatskoj ostavlja svom nećaku Petru I Erdödyju.

Ta je vlastelinska obitelj bila i posljednji vlasnik utvrde Cesargrad, koju napušta sredinom 17. stoljeća, te se seli u novoizgrađene Nove Dvore Cesargradske.