Novi dvori

NOVI DVORI CESARGRADSKI

Dvorac koji 1603. godine gradi Toma Erdody, legendarni pobjednik nad Turcima kod Siska, prvi je zagorski dvorac zatvorenog tipa. 

Dvorac Novi Dvori podignut je u ravnici, pet kilometara južno od Klanjca. Izgradio ga je 1603. godine hrvatski ban Toma Erdody, u trenutku kada oštećen i nekoliko stoljeća star srednjovjekovni grad Cesargrad iznad Klanjca više nije mogao pružiti zadavoljavajuće uvjete stanovanja ovoj moćnoj vlastelinskoj obitelji.

Novi Dvori zauzimaju značajno mjesto u povijesti zagorskih dvoraca jer se smatraju prvim dvorcem zatvorenog tipa s unutrašnjim dvorištem prema kojemu se krila arkadno zatvaraju. Koncepcija dvorca nagovještava rani barok, koji, prema nekim autorima, u bečkom krugu započinje tek 1610. godine.

Sjeverno od dvorca nalazile su se gospodarske zgrade. Vlastelinstvo je u 18. stoljeću podijeljeno između dvije grane obitelji Erdody, a oko 1860. dvije petine vlastelinstva kupuje Jakov Brukner.

Iako je dvorac već od početka 20. stoljeća bio izložen propadanju, prava će ga nesreća zadesiti nakon Drugog svjetskog rata. Bez vlasnika, ruši se za građevinski materijal. Nacionaliziran, bez prave namjene, nikada neće biti obnovljen. Nedavno je vraćen nekadašnjim vlasnicima koji mu možda vrate dio starog sjaja.

U povijesti klanječkog kraja ostat će zapamćen i po tome što je u njemu posljednje dane svog života proveo književnik i autor hrvatske himne Antun Mihanović, koji u dvorcu umire 1861. godine.