Što posjetiti

KLANJEC – mali grad velikih i plemenitih ljudi, kulture i tradicije

 

U zapadnom dijelu Hrvatskog zagorja, samo pedesetak kilometara od Zagreba, na rijeci Sutli, dočekuje vas čaroban kraj Lijepe Naše.
Klanjec, slikovito kulturno-povijesno središte zapadnog dijela Hrvatskog zagorja, smjestio se na uzvisini podno ruševina srednjovjekovnog Cesargrada, na samoj hrvatsko-slovenskoj granici, na rijeci Sutli. Od svog prvog spominjanja 1463. godine u ispravi kralja Matije Korvina pa do danas, Klanjec je uspio sačuvati prepoznatljivost malog, pitoresknog srednjoeuropskog gradića izuzetne kulturne i spomeničke baštine.

Gradić izuzetnih obrtnika, sposobnih trgovaca i obrazovanog građanstva duhovno je okružje u kojem su se rodili dr. Ivan Broz i Franjo Iveković, autori prvog hrvatskog rječnika, Oton Iveković, veliki slikar hrvatske povijesti, kipar svjetskog glasa Antun Augustinčić. Posljednje dane svog života ovdje je proveo i autor hrvatske himne Antun Mihanović.

Franjevački samostan iz 1630. godine sa svojim sakralnim i arhivskim blagom, marijanska župna crkva, jedan od najsačuvanijih ranobaroknih sakralnih spomenika u Hrvatskoj, jedinstveni sarkofazi iz grobnice velikaške obitelji Erdödy, samo su dio bogate srednjovjekovne prošlosti koju ćemo vam otkriti uz bezbroj zanimljivih priča i legendi. Povijesna spomenička jezgra grada, kojoj posebnu draž daje i to što je još od vremena proslave otkrivanja Mihanovićeva spomenika 1910. mjesto okupljanja i održavanja najljepših klanječkih događanja kao što je listopadska „Zahvala jeseni“, živo je svjedočanstvo građanske i umjetničke tradicije ovog romantičnog kulturno-povijesnog središta.

Pogled na jedinstvenu umjetničku ostavštinu hrvatske moderne umjetnosti 20. stoljeća nudi vam Galerija Antuna Augustinčića, jednog od najpoznatijih hrvatskih kipara. Muzejskim pričalicama proći ćete brojnim svjetskim metropolama u kojima se nalaze njegovi spomenici, a imate i jedinstvenu i vrlo rijetku priliku ući u jedan muzejski depo kakav je danas smješten u Studiju Galerije Antuna Augustinčića.

Ako ste zaboravili okus domaćeg kruha, kukuruznih žganci, krvavica sa zeljem, bunceka, pečene race, sira i vrhnja, štrukli ili bučnice, dođite k nama. I nikako nemojte odbiti čašu vrhunske vinske kapljice s vinorodne padine Cesarske gore kojom će vas domaćini ponuditi kao pravi pajdaši, a čija je perjanica Sokol, autohtona sorta klanječkog vinogorja, jedinstvena u svijetu, a koja je revitalizirana iz srednjovjekovnih vinograda klanječkih franjevaca.

Svi smještajni kapaciteti na području Grada Klanjca pružaju vam mogućnost odmora u idiličnom zagorskom krajoliku u kojem ste okruženi mirom, tišinom, prekrasni 

I na kraju… ono zbog čega ćete se jednom sigurno vratiti u ovaj čaroban kraj Lijepe Naše su ljudi. Dočekat će vas otvorenom zagorskom srdačnošću i s iskrenom dobrodošlicom pokazati vam svoju bajku na dlanu.

DOBRO NAM DOŠLI!

 

Galerija Antuna Augustinčića

Klanjec je rodno mjesto kipara Antuna Augustinčića ( 1909.- 1979.). Jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara darovao je svom gradu umjetničku ostavštinu nastalu tijekom 50 godina njegova stvaranja. Galerija Antuna Augustinčića otvorena je 1976. godine, a njezin je postav tematski podijeljen na intimnu plastiku, portrete i javne spomenike po kojima je Augustinčić poznat svjetskoj javnosti. Galeriju okružuje prekrasan park skulptura.

Studio Galerije Antuna Augustinčića

Na mjestu stare zgrade bivšeg klanječkog kina, stotinjak metara od Galerije A. Augustinčića, srušen je stari objekt te je za čuvaonicu Augustinčićevih djela izgrađen novi višenamjenski prostor, u kojem su zatvoreni i otvoreni muzejski depo, restauratorska, stolarska i fotografska radionica, prostor za povremene izložbe, digitalni katalog i arhiv te multimedijalna polivalentna dvorana. 

Studio Galerije Antuna Augustinčića otvoren je krajem rujna 2016. godine. Radi se o projektu čuvaonice Augustinčićeve zbirke, kojeg su Muzeji Hrvatskog zagorja prije dvije i pol godine prijavili na javni poziv u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost 2007. – 2013., za dodjelu bespovratnog novca za poslovnu infrastrukturu. Na oblikovanju projekta radili su muzejska savjetnica Goranka Horjan, viši kustosi Božidar Pejković i Davorin Vujčić, u suradnji s Gradom Klanjcem, Krapinsko – zagorskom županijom te Kulturnim centrom Klanjec, u kompletiranju projektne dokumentacije sudjelovala je Zagorska razvojna agencija, a projekt nove zgrade izradio je arhitektonski studio AG Matas iz Zagreba. Ukupna vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 21,7 milijuna kuna, od čega je iz EU fondova osigurano čak 93,5 posto novca.

Sarkofazi obitelji Erdödy

Uz veliki broj sakralnih umjetnina, posebnu vrijednost čine sarkofazi obitelji Erdödy, koji se po svojoj ljepoti mogu mjeriti s onim carske obitelji Habsburg u Beču. Dva restaurirana sarkofaga (Sigismunda Erdödyja iz 1639. i Emerika Erdödyja iz 1690.) iznimna su umjetnička, pa tako i turistička atrakcija, kao i rekonstruirana kripta u Franjevačkom samostanu u kojem se mogu vidjeti. U skupocjenim kositrenim ljesovima bili su sahranjeni hrvatski ban i utemeljitelj samostana Sigismund Erdödy ( + 1639. ) i Emerik Erdödy (+ 1690. ), varaždinski župan i dobrotvor samostana.

Franjevački samostan i crkva Navještenja Blažene Djevice Marije

Velebno zdanje Franjevačkog samostana s crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije dali su podići 1630. godine Sigismund i Nikola Erdödy. Klanječka crkva jedan je od prvih ranobaroknih sakralnih spomenika u Hrvatskoj sačuvan u svom izvornom obliku, a ujedno je i mauzolej obitelji Erdödy. Pored sakralnog umjetničkog blaga, franjevci čuvaju i bogat samostanski arhivski i knjižni fond.

 

Antun Mihanović i Klanjec

U neposrednoj blizini Klanjca nalazi se Zelenjak, zaštićeni spomenik prirode s jedinstvenim obeliskom hrvatskoj himni , kojeg su podignula Braća hrvatskog zmaja 1935. godine u čast Antunu Mihanoviću, njihovom članu, koji je 1835. spjevao Horvatsku domovinu.

U čast Antunu Mihanoviću, Klanjčani su na Trgu Antuna Mihanovića 1910.-e podignuli spomenik, skulpturu koju je izradio Robert Frangeš Mihanović.                      

Spomen park Antuna Mihanovića

U tišini i spokoju spomen groblja, negdašnjeg klanječkog groblja, posljednje su počivalište našli ilirac i pjesnik hrvatske himne Antun Mihanović, veliki slikar hrvatske povijesti Oton Iveković i antifašist Krsto Iveković.

Cesargrad

Sredjovjekovna utvrda građena sredinom 14. stoljeća na istaknutom hrptu Cesargradske gore iznad doline Sutle i današnjeg naselja Klanjec. Prvi poznati vlasnici bili su grofovi Celjski, dok je zadnji vlasnikbila poznata obitelj Erdody koja grad napušta sredinom 17. stoljeća. Posebna zanimljivost je da je utvrda spaljena u seljačkoj buni 1573. i to od strane vođe seljačkog ustanka Ilije Gregorića.

 

Kalendar manifestacija:

  • Veljača: Fašnik
  • Svibanj: Dani grada Klanjca
  • Lipanj: Dani Antuna Mihanovića
  • Listopad: Zahvala jeseni u Klanjcu
  • Prosinac: Blagdani u gradu

 

Aktivnosti

  • Šetnje markiranim planinarskim stazama po Cesarskoj gori uz mogućnost odmora u planinarskog domu
  • Razgled kulturno povijesnih znamenitosti po najavi turističkoj zajednici
  • Ribolov
  • Lov
  • Gastro i eno tura po klanječkim vinotočjima
  • Posjet raznim izložbama, pjesničkim večerima, predavanjima…