Otkriven dio tajni o klanječkim inkunabulama i samostanskoj knjižnici

Još jedno u nizu zanimljivih i vrijednih kulturnih događanja organizirao je klanječki Ogranak Matice hrvatske. Uz ovogodišnji Mjeseca hrvatske knjige u četvrtak 21. studenoga 2019. u prepunom refektoriju Franjevačkog samostana u Klanjcu održan je skup pod nazivom “Knjižnica Franjevačkog samostana u Klanjcu – tajna klanječkih inkunabula”. Na inicijativu potpredsjednika Ogranka MH Nikole Filka brojni posjetitelji mogli su čuti neke od vrlo vrijednih, ali i intrigantnih podataka o knjižnom blagu koje čuva samostanska knjižnica u Klanjcu i to zahvaljujući izlaganjima dr.sc. Marine Krpan Smiljanec, knjižničarske savjetnice za baštinske zbirke u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i patera Vatroslava Frkina, dugogodišnjeg knjižničara Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te jednog od najboljih poznavatelja inkunabula u Hrvatskoj. U prisustvu provincijala fra Ilije Vrdoljaka i klanječkog gradonačelnika Zlatka Brleka skup je otvoren glazbenim nastupom crkvenog zbora župe Navještenja BDM Klanjec pod vodstvom p. Dragutina Brgleza koji se publici po prvi put predstavio u svom mješovitom sastavu. Naime, ženskom zboru odnedavno su se priključili i muški glasovi.
Nakon kratke pozdravne riječi predsjednika OMH Nikole Benkovića, uvodno izlaganje održao je Nikola Filko istaknuvši neke od značajnih kulturnih projekata Ogranka kojima se sada pridružuje i namjera da se široj javnosti približi vrijedno knjižno blago franjevačkog samostana u Klanjcu te da ovaj skup bude poticaj daljnjem radu na obradi i digitalizaciji knjižnice.
dr.sc. Marina Krpan Smiljanec u svom se izlaganju, između ostalog, osvrnula i na pojavu prvih tiskanih djela u svijetu, s posebnim osvrtom na neke od rijetkih knjiga iz 16., 17. i 18. stoljeća klanječke samostanske knjižnice.
“Osim inkunabula i vrlo vrijedne zbirke stranih rijetkih knjiga iz 16. stoljeća (nastali u razdoblju od 1535. do 1539.), izuzetni značaj ima nešto manje od 100-tinjak sačuvanih i obrađenih naslova hrvatske stare knjige (nastala do 1850.). Među njima nalazimo i temeljna djela hrvatske leksikografije (kao što je npr. Gazophylacium Ivana Belostenca iz 1740. godine)…” istaknula je dr.sc. Krpan Smiljanec.
dr.sc. Marina Krpan Smiljanec u svom se izlaganju, između ostalog, osvrnula i na pojavu prvih tiskanih djela u svijetu, s posebnim osvrtom na neke od rijetkih knjiga iz 16., 17. i 18. stoljeća klanječke samostanske knjižnice.
“Osim inkunabula i vrlo vrijedne zbirke stranih rijetkih knjiga iz 16. stoljeća (nastali u razdoblju od 1535. do 1539.), izuzetni značaj ima nešto manje od 100-tinjak sačuvanih i obrađenih naslova hrvatske stare knjige (nastala do 1850.). Među njima nalazimo i temeljna djela hrvatske leksikografije (kao što je npr. Gazophylacium Ivana Belostenca iz 1740. godine)…” istaknula je dr.sc. Krpan Smiljanec.
Niz podataka o inkunabulistici moglo se čuti od patera Vatrosalva Frkina, s posebnim osvrtom na istraživanja i identifikaciju inkunabula u samostanskim knjižnicama Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda na kojima je 11 godina radio sa Šimom Jurićem, poznatim hrvatskim inkunabulistom, i tijekom kojeg su otkrivene i klanječke inkunabule.
U knjižnici Franjevačkog samostana u Klanjcu sačuvane su tri inkunabule. Radi se o Biblijama na latinskom jeziku, najstarija je objavljena u Veneciji 1842-1483. Biblija iz 1487. godine jedini je primjerak u Hrvatskoj, a treća inkunabula jedna je od 23 postojeća primjerka u svijetu.
OMH u Klanjcu uz ovaj je skup izdao i prigodnu brošuru sa sažetcima predavanja, a očekuje se i tiskanje cjelovitih radova dr.sc. Krpan Smiljanec i fra Frkina.
Nakon skupa Ogranak je organizirao i prigodno druženje u podrumu Franjevačkog samostana.