Na današnji dan prije 150 godina rodio se naš Oton Iveković
Poznati hrvatski slikar Oton Iveković rođen je u Klanjcu 17. travnja 1869. godine, kao četvrto dijete, od oca Aleksandra, sudskog službenika i zemljoposjednika, i majke Rosalie (Ruže) rođene Hrbud. U matičnu knjigu rođenih upisan je pod rednim brojem 65 kao Otho Stephan, a adresa upisana po rođenju je Klanjec, kućni broj 8.
Na 150. godišnjicu slikarove smrti cvijeće na njegov grob položili su gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek, učenici klanječke škole s ravnateljicom Melitom Ulama, ravnateljica Gradske knjižnice “Antun Mihanović” Maja Vukina Bogović, članovi Ogranka Matice hrvatske u Klanjcu s predsjednikom Nikolom Benkovićem te članovi Likovne udruge koja nosi ime tog znamenitog Klanjčana s predsjednicoma Marijom Antolić.
Poznato da je već u klanječkoj pučkoj školi Oton crtao po školskoj tablici i to upravo ono što će obilježiti cijeli njegov slikarski opus, a to su likovi iz hrvatske povijesti. Inspiracija je dolazila iz čestih i brojnih pričanja o hrvatskoj prošlosti u njegovu domu i domu Brozovih, gdje je bila udana njegova teta, očeva sestra i u kojem je rođen i dr. Ivan Broz. Ljepotu krajolika i kraj prave riznice kulturnih spomenika koji su kod umjetnika Otona ostavili dubok trag još u dječačkoj dobi, na platno će prenijeti tek potkraj života u svom taborgradskom ciklusu. Iako je Oton Iveković, kao jedan od glavnih pokretača likovnog života svoga vremena, čija su djela putem oleografija prodrla u najšire slojeve stanovništva i nastanila se gotovo u svakom domu i u svijesti hrvatskog naroda ostala kao simbol domoljubnog slikarstva, za života nije doživio nijednu retrospektivnu izložbu. Tek 1996. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, nastojanjima Snježane Pintarić upriličena je retrospektiva prigodom koje je autorica, između ostalog, rekla kako je iza sebe ostavio slike kojima će likovni kritičari moći štošta prigovoriti, ali su te slike tople i iskrene, drage su nam jer su dio nas i naše kulturne povijesti. Uvijek ćemo ga se sjećati pretežito poradi njegovih povijesnih tema jer njegova su djela vrhunac i kraj te vrste slikarstva u Hrvatskoj. Iveković je taj dio svoga rada smatrao svojom osobnom, najozbiljnijom i najvažnijom zadaćom. Ili kako bi sam Oton rekao: «Ali osjećati, da osjećati zemlju ovu, koja te hrani! To bi morao biti prvi zakon svake umjetnosti!»
Ova će obljetnička godina, u kojoj će se u srpnju navršiti i 80 godina od njegove smrti, u Klanjcu biti u znaku ovog velikog umjetnika. Kulturnu publiku očekuje tako izložba Ivekovićevih klanječkih platna, odnosno slika koje se nalaze u kolekcijama klanječkih obitelji, a jednako tako klanječke kulturne ustanove i udruge oživotvorit će u lipnju njegovu sliku na Trgu Antuna Mihanovića u programu koji objedinjuje likovnu, ali i sve druge umjetnosti.