Turizam

Dobro došli u romantični grad povijesti i kulture

pb239777-1260-x-9431

 

Klanjec, romantično kulturno-povijesno središte zapadnog dijela Hrvatskog zagorja, smjestio se na uzvisini podno 511 m visoke Cesarske gore, ispod ruševina srednjovjekovnog kaštela Cesargrada, na samoj hrvatsko-slovenskoj granici na rijeci Sutli.

Ovaj gradić, tek pedesetak kilometara udaljen od Zagreba, u neposrednoj je blizini poznatih Tuheljskih Toplica, jedinstvenog etno-sela u Kumrovcu i Zelenjaka, zaštićenog krajolika prirode s jedinstvenim obeliskom najsvetijoj hrvatskoj pjesmi, Mihanovićevoj «Lijepoj našoj».

Okružen, s jedne strane, vinorodnom padinom u podnožju Cesarske gore, a s druge šumovitim predjelom Brozova brega, Klanjec vam pruža nezaboravan pogled na sutlansku dolinu, koja će vas u proljeće zadiviti raskošnim bojama rascvjetalih livada, ljeti vam donijeti miris tek pokošenih sjenokoša, a zimi spokojstvo snježnog prostranstva.

Ostavština prohujalih vremena oduvijek je u Klanjec privlačila namjernike. U gradu znanom više od šest stoljeća, prošlost kao da je živa. Ovdje možete osjetiti duh plemenitaškog Zagorja i veličinu hrvatske građanske kulturne i umjetničke tradicije.

Da je čovjekova djelatnost često čudesna, jasno će vam dati do znanja velebno zdanje Franjevačkog samostana u Klanjcu. Klanječki samostan s crkvom Navještenja Blažene Djevice Marije izgradili su u razdoblju od 1630. do 1686. godine Nikola i Sigismund Erdody.

Jedan od prvih ranobaroknih sakralnih spomenika u Hrvatskoj sačuvan je u svom izvornom obliku i ujedno je i mauzolej obitelji Erdody. Pored sakralnog umjetničkog blaga, u samostanu danas možete vidjeti i dva restaurirana sarkofaga obitelji Erdody.

U metalnim sarkofazima izuzetne umjetničke vrijednosti bili su sahranjeni Sigismund Erdody (1639.), hrvatski ban i utemeljitelj samostana i Emerik Erdody ( 1690.), dobrotvor samostana.

Restaurirani sarkofazi koji su izvađeni iz kripte ispod glavnog oltara imaju ne samo izuzetnu umjetničku spomeničku vrijednost, nego su ujedno i svjedočanstvo pripadnosti te velikaške obitelji feudalnoj eliti svog vremena i kao takvi spadaju među najreprezentativnije primjerke naše kulturne baštine uopće. Svjedoče o obitelji koja je bila toliko ekonomski moćna da je svojim pogrebnim ceremonijalima mogla slijediti primjer dinastije Habsburg.

Povijest grada bogata je imenima velikana hrvatske kulturne i umjetničke baštine. Dio svog života, u obližnjim Novim Dvorima Klanječkim proveo je pjesnik i ilirac Antun Mihanović. Autoru «Horvatske domovine» Klanjec odaje priznanje spomenikom s njegovim poprsjem još daleke 1910. godine na glavnom gradskom trgu u staroj jezgri, dok njegovo posljednje počivalište skriva tišina i spokoj starog klanječkog groblja.

U svom rodnom mjestu motive je pronalazio i prenosio u svoje akvarele i ulja veliki slikar pejzaža i hrvatske povijesti, Oton Iveković, rođen u Klanjcu 1869. godine i pokopan na klanječkom groblju velikana.

Klanjec je rodno mjesto kipara svjetskog glasa Antuna Augustinčića, koji je svom gradu poklonio i svoju umjetničku ostavštinu. Danas se ona može vidjeti u lijepom zdanju Galerije Antuna Augustinčića, dok u istoimenom salonu izlažu brojni poznati likovni umjetnici.

Oslobođen suvremene gradske užurbanosti, Klanjec će vam pružiti zadovoljstvo poslijepodnevne šetnje klanječkim ulicama ili pak šumskim šetalištem do nedaleke kapele Sv. Florijana, zaštitnika grada, izlet do Planinarskog doma na Cesargradu, ribolov na Sutli ili tek predah na klupi među drvoredom divljih kestena ili u nekom od ugostiteljskih lokala, onim suvremenim( Caffe bar «Lav», «Stari Hotel», «Bull», «Quattro», «Galerija» ili pak onim gdje ćete osjetiti dašak starog Zagorja ( Caffe «Čižmek», Bistro «Broz», seoski turizam «Stara Vodenica»).Želite li kulinarski užitak možete gauvijek potražite kod poznatog zagorskog kuhara Slaveka Večerića, a uz domaća vina zaštićenog porijekla možete uživati kod poznatog vinara Zvonka Severa.

Područje grada Klanjca dio je Turističke zone «Po Sutli i Žumberku – Po Sotli in Gorjancih» koja se proteže od Zelenjaka do Žumberka s hrvatske i slovenske strane granice. Unutar zone omogućeno je uz turističku propusnicu, pješke ili biciklom, prelaziti državnu granicu na označenim turističkim prijelazima. Turistička propusnica može se nabaviti u Policijskoj postaji Klanjec po cijeni od 45 Kn i vrijedi 30 dana, a u Informativnom centru koji se nalazi u prostorijama Gradske knjižnice na Trgu A. Mihanovića 2 dobit ćete sve potrebne informacije i promidžbeni materijal zone s turističkom kartom.

Biciklistima predlažemo slikovitu rutu kroz pitoreskni zagorski krajolik Luka- Klanjec-Kraljevec na Sutli-Dubravica za koju postoji i biciklistička karta.

Poželite li ostati duže, tek sedam kilometara dijeli Klanjec od Termi Tuhelj i njihovih smještajnih kapaciteta, poznatog restorana i pansiona «Zelenjak» i etno muzeja «Staro selo» u Kumrovcu.

Posjetitelji koji dolaze u ovaj romantični biser Zagorja, obično postaju prijatelji grada čiju ljepotu trajno ponesu sa sobom.